U ovom se poglavlju objašnjava koncepcija upotrebe te općenito način korištenja izbornika i dijaloga, različite mogućnosti kretanja i najvažnije kombinacije za naredbe.

Netko više voli raditi s brajevom tipkovnicom i koristiti naredbe kombinacijama tipaka, dok se netko drugi radije navigacijskom tipkom kreće po izborniku.

Upravo se o tom individualnom pristupu u radu vodi računa u idućim poglavljima tako da se objašnjavaju različite mogućnosti.

 

 

Navigacijska se tipka - prije svega - koristi za kretanje po izbornicima ili popisima.

Smjer pomicanja navigacijske tipke odgovara pomacima "prema gore" (gornji pomak), "prema dolje" (donji pomak), "prema desno" (desni pomak), "prema lijevo" (lijevi pomak) i "pritisnuti sredinu" (pritisak središnjeg dijela).

 

Gornjim pomakom (P-gore) pomičemo se:

- u obradi teksta za jedan redak prema gore,

- u izborniku na prethodni element

- u popisima datoteka na prethodnu mapu ili datoteku 

- u dijalogu na prethodni element

- u rokovniku pomičemo se unatrag do prethodne obveze.

- u adresaru pomičemo se unatrag do prethodne adrese.

- u diktafonu i MP3 reproduktoru pomičemo se na prethodnu datoteku i reproduciramo je

- u Daisy čitaču pomičemo se na prethodnu navigacijsku razinu.

 

Donjim pomakom (P-dolje) krećemo se:

- u obradi teksta na idući redak,

- u izborniku naniže na idući element (unos),

- u popisima datoteka do iduće mape ili datoteke

- u dijalogu do idućeg elementa

- u rokovniku se pomičemo na iduću obvezu.

- u adresaru se pomičemo na iduću adresu.

- u diktafonu i MP3 reproduktoru pomičemo se na iduću datoteku i reproduciramo je

- u Daisy čitaču pomičemo se na iduću navigacijsku razinu.

 

Desnim pomakom (P-desno) pomičemo se:

- u obradi teksta za jedan znak udesno (desni kursor),

- u izborniku otvaramo podizbornik (pristup novim elementima izbornika na nižoj razini),

- u popisima datoteka otvaramo mapu, (pristup datotekama i mapama u njoj),

- u dijalozima pomičemo se unutar polja za upisivanje za jedan znak (kursor) udesno,

- u rokovniku se pomičemo na idući dan,

- u adresaru se pomičemo unutar adrese na iduće polje.

- u popisu se pomičemo na idući element

- u MP3 reproduktoru pomičemo se unaprijed za 10 sekundi

- u Daisy čitaču pomičemo se naprijed u odabranoj navigacijskoj razini.

 

Lijevim poakom (P-lijevo) krećemo se:

- u obradi teksta za jedan znak ulijevo (lijevi kursor),

- u izborniku zatvaramo otvoreni podizbornik, (natrag do prve prethodne više razine izbornika),

- u popisima datoteka zatvaramo otvorenu podmapu (najviša razina je osnovna (polazna) mapa),

- u dijalozima vraćamo se unutar polja upisivanja za jedan znak ulijevo (lijevi kursor),

- u rokovniku dolazimo na prethodni dan,

- u adresaru vraćamo se unutar adrese u prethodno polje.

- u popisu se vraćamo na prethodni element

- u MP3 reproduktoru vraćamo se za 10 sekundi

- u Daisy čitaču vraćamo se unatrag u odabranoj navigacijskoj razini.

 

Pritiskom središnjeg dijela (P-sredinu) izvodi se radnje, primjerice:

- opća naredba "U redu" (usporedi enter kod osobnog računala)

- u popisu datoteka u obradi teksta otvara se datoteka,

- izvode se naredbe ili aktiviraju elementi izbornika

 

 

Brajeva tipkovnica s osam tipaka za točkice i dvije palčane tipke omogućava Vam upis velikog mnoštva slovnih naredaba i naredaba s kombinacijama tipaka.

 

 

To su slova u kombinaciji s obje tipke B8 i B9 ili samo s tipkom za naredbe B9. Njima se brzo i sigurno izvode pridružene naredbe. U tu se svrhu pritiska brajev oblik slova zajedno s brajevom tipkom B8 i lijevom palčanom tipkom (B9).

Primjerice, u obradi teksta za otvaranje izbornika "Datoteka" = slovo "d" s B8 i lijevom palčanom tipkom (d+B9B8).

Slovne naredbe (nazivaju se i hotkey ili shortcut) uglavnom su u tijesnoj logičnoj vezi s pojmom za naredbu ili funkciju, odnosno slične su skraćenim naredbama u Windows programima.

U izbornicima se pojedini elementi mogu izravno pozvati slovima za odabir. Za to je dovoljno upisati pridruženo slovo. Primjerice, u Prontovom izborniku "IZ e Podešenja" upisom slova "e" taj se element odabire i otvara.

 

 

Osim slovnih naredaba postoje simetrične naredbe s kombinacijama točkica. One služe za listanje ili pomak u određena područja s karakterističnim pokretima: naprijed, natrag, trenutačni položaj. Pritom se brajeve tipke

- lijeve ruke (B1, B2, B3) koriste za pomake ulijevo ili natrag,

- desne ruke (B4, B5, B6) za pomake udesno, odnosno prema naprijed,

- obiju ruku za naredbe za trenutačni položaj.

 

I slovne naredbe i naredbe s kombinacijama točkica pišu se, u pravilu, zajedno s tipkom za naredbe B9 kako bi se razlikovale od napisanog znaka. U priručniku su brajeve tipke koje treba pritisnuti za odnosnu kombinaciju tipaka napisane kao "brojčani niz".

 

 

Slijedeće često korištene naredbe ne pridružuju se slovnim ili naredbama s kombinacijama točkica:

lijeva palčana tipka B9 = tipka za naredbe, potvrđuje odabir ili funkciju.

desna palčana tipka, B0 = razmaknica, u kombinaciji s B9 proširena tipka za naredbe.

- B7 = povratnik (brisanje posljednjeg znaka), standardno podešenje (Korištenje B7 kao točkice slova/znakova može se podesiti u Prontov izbornik/Podešenja/Tipkovnica.)

- B8 = novi redak - standardno podešenje (Korištenje B8 kao točkice slova/znakova može se podesiti u Prontov izbornik/Podešenja/Tipkovnica.)

- B9B7B8 = opća naredba za prekid, suprotno od potvrde s B9

- B9B7 = brisanje naredbe za odabir teksta ili datoteka (usp. tipka za "brisanje" na osobnom računalu).

 

 

U pregledu na početku stoji područje, a nakon njega kombinacija točkica za lijevo, desno i trenutačno područje:

Znak: lijevo B1, desno B4, trenutačni znak B1B4.

Riječ: lijevo B2, desno B5, trenutačna riječ B2B5.

Rečenica: lijevo B3, desno B6, trenutačna rečenica B3B6.

Redak: lijevo B1B2, desno B4B5, trenutačni redak B1B2B4B5.

Odlomak: lijevo B1B3, desno B4B6, trenutačni odlomak B1B3B4B6.

Stranica: lijevo B2B3, desno B5B6, trenutačna stranica B2B3B5B6.

Početak teksta: B1B2B3, Kraj teksta B4B5B6, čitav tekst B1B2B3B4B5B6.

 

 

S gore navedenim kombinacijama točkica zajedno se pritiskaju obje palčane tipke (B9 i B0). Pritom kursor stoji i ostaje uvijek na prvom znaku dijela teksta.

Ako se prilikom pomicanja natrag ili naprijed pritiska samo lijeva palčana tipka (B9), kursor se pomiče na odgovarajući dio teksta ali se govor ne čuje.

 

Osim toga postoji i kontinuirano čitanje od kursora, gdje se brajev redak istodobno pomiče. Pokreće se i zaustavlja pritiskom lijeve palčane tipke (pogledajte poglavlje 5.2).

 

 

Za označavanje upotrebljava se odgovarajuća kombinacija tipaka za trenutačno područje koja se pritiska zajedno samo s lijevom palčanom tipkom (B9).

Primjerice, rečenicu označavamo s B9B3B6. Nakon toga se označeni dio teksta može poslati u prolaznu memoriju skraćenom naredbom "c s B8 i lijevom palčanom tipkom". Općom naredbom za prekid B7B8 s lijevom palčanom tipkom označavanje se može poništiti.

 

Označavanje bloka teksta:

Bez obzira na definirane dijelove teksta može se označiti tekstualni blok čiji početak i kraj sami možemo odrediti. U tu svrhu označavaju se prvi znak i posljednji znak naredbom za "trenutačni znak" (B9B1B4) čime određujemo granice bloka. Nakon toga je čitav dio teksta između ta dva znaka označen.

 

Upozorenje:

O označavanju dobiva se govorna poruka. Na brajevom su retku označeni dijelovi obilježeni točkicom 8.

 

 

Za brzo brisanje ili uklanjanje dijelova teksta upotrebljava se odgovarajuća kombinacija točkica zajedno s B7 i lijevom palčanom tipkom (B9). Kad se brišu rečenice ili reci najprije se postavlja sigurnosno pitanje koje se mora potvrditi s "da". (slovna naredba "d s lijevom palčanom tipkom" = B9B1B4B5).

 

Druga mogućnost:

Pomoću elementa izbornika "Obrada/ukloniti", odnosno "izbrisati" također se mogu ukloniti označeni dijelovi.

 

 

 

Čim je neki dio teksta označen i poslan u prolaznu memoriju, (pogledajte 3.3.2), on se može iz prolazne memorije skraćenom naredbom "v s B8 i lijevom palčanom tipkom" = (B9B8B1B2B3B6) umetnuti u bilo koji dokument na položaju kursora.

 

Druga mogućnost:

Pomoću elementa izbornika "Obrada/umetnuti" mogu se označeni dijelovi teksta iz prolazne memorije također umetnuti u bilo koji dokument na trenutačnom položaju kursora.

 

 

Do znaka za novi redak, novi odlomak ili novu stranicu dolazimo tako da odgovarajućom naredbom za čitanje dođemo do početka dotičnog područja i onda se vratimo za jedan znak ulijevo. Naredbom za brisanje trenutačnog znaka (B9B7B1B4) možemo taj znak izbrisati.

 

Brajeve oznake za formatiranje:

Novi redak: točkice P1,3,4,7,8.

Novi odlomak: dva puta P1,3,4,7,8

Nova stranica: točkice P1,2,3,7,8.

 

Ovi znakovi za formatiranje postavljaju se tako da se pritisne kombinacija tipaka za redak desno, odlomak desno, odnosno stranica desno zajedno s B8 i lijevom palčanom tipkom(B9). Znak za novi redak dobivamo i pritiskom samo tipke B8 (pogledajte 3.2.3).

 

Tabulator:

Postavlja se sa B9B8B4

Brajev znak - točkice P2,4,7,8.

 

Pomoću elementa izbornika "Umetanje" u izborniku za naredbe mogu se također napraviti novi retci, odlomci ili stranice.

 

 

U rovniku se naredbe s kombinacijama tipaka koriste za pomak na dane, obveze, mjesece itd. Pritom se upotrebljavaju slijedeća pridruženja:

Dan: natrag B1, naprijed B4.

Tjedan, odnosno 7 dana. natrag B2, naprijed B5.

Obveza: natrag B3, naprijed B6.

Mjesec: natrag B1B2, naprijed B4B5.

Polugodište: natrag B1B3, naprijed B4B6.

Godina: natrag B2B3, naprijed B5B6.

 

 

Općenito govoreći izbornike možemo usporediti s popisima koji nude različite mogućnosti odabira (izbora) podešenja, funkcija ili naredaba.

Izbornici mogu imati više razina. Elementi izbornika iste razine stoje jedan ispod drugoga. Niža se razina izbornika naziva podizbornik. On se sa svojim elementima sadržajno odnosi na element više razine i raščlanjuje ga. Ako se neki element izbornika odabere, odnosno potvrdi, izvodi se pridružena funkcija. Možemo otvoriti dijalog (komunikacijsko polje), izvesti naredbu ili aktivirati aplikaciju ili podešenje.

 

 

Unutar iste razine izbornika krećemo se prema gore, odnosno dolje pomoću

- navigacijske tipke prema gore, odnosno dolje,

- brajevih tipaka B3, odnosno B6 ili

- tipaka za brajev redak D1, odnosno D3.

 

Podizbornik se otvara, odnosno zatvara (promjena razine izbornika) pomoću

- navigacijske tipke udesno, odnosno ulijevo

- brajevih tipaka B4, odnosno B1.

  B9 ili P-sredinu samo otvaraju.

 

Nakon odabira ili potvrde nekog elementa izvodi se pridružena funkcija, a izbornik se zatvara. Željeni element izbornika potvrđujemo pritiskom tipke za naredbe B9, navigacijske tipke p-sredinu, tipke za brajev redak D6 ili "kursorske tipke (gumba)".

Brže postižemo isto pritiskom pridruženog slova za odabir. Pritom se odgovarajući element izbornika odmah izvodi, a otpada pomicanje do elementa i potvrđivanje.

Za napuštanje izbornika ili podizbornika može se pritisnuti opća naredba za prekid "B7,B8 s lijevom palčanom tipkom" (B9B7B8) ili tipka za brajev redak D4.

 

Prontov izbornik je glavni izbornik pomoću kojega se mogu otvarati sve aplikacije i obaviti podešenja. Otvaramo ga duljim pritiskom sistemske tipke S3.

Kad smo na nekom elementu u bilo kojem podizborniku Prottovog izbornika, duljim se pritiskom tipke S3 vraćamo jednu razinu više. Najviša razina glavnog izbornika je obrada teksta.

U svim aplikacijama i nekim dijalozima može se otvoriti izbornik naredaba bilo ponovnim kratkim pritiskom tipke S3 ili kombinacijom tipaka B9B3B5. Taj izbornik sadrži elemente što se odnose na aplikaciju koja se koristi. Mnogi od tih elemenata vode do podizbornika.

 

Savjet:

Sve dok je otvoren izbornik naredaba ili koji od njegovih podizbornika, ne može se pozvati nijedna druga aplikacija niti se Pronto može prebaciti u postavu mirovanja. Izbornik se najprije mora zatvoriti naredbom za prekid (B9B7B8) ili D4, odnosno ponovnim kratkim pritiskom tipke S3.

 

Općenito je element izbornika na brajevom retku prikazan slovima "IZ", potom slijedi pridruženo slovo za odabir, zatim oznaka elementa - ponekad upozorenje na dijaloge ili podizbornike - i napokon skraćena naredba. Slovom za odabir možemo u otvorenom izborniku pridruženi element bez daljnje potvrde izravno aktivirati. Tri točke označavaju da element ima dijalog. Zatvorena šiljata zagrada (veći) (T3T5T6) označava da element ima podizbornik.

Skraćenom naredbom (shortcut) može se pridruženi element izravno aktivirati, a da se prethodno ne mora otvoriti izbornik.

 

U otvorenom izborniku skraćena naredba omogućava izravan pristup odgovarajućem elementu.

Tri točke znače da element ima dijalog.

Zatvorena vitičasta zagrada znači da element ima podizbornik..

Skraćene naredbe omogućuiu izravan pristup odgovarajućim elementima, ali ne zatvaraju prethodni izbornik.

 

Odabrani se element može potvrditi s B9, P-sredinu, bilo koje kursorske tipkice (gumba) ili D6.

 

Naredbom za prekid (B9B7B8) ili tipkom za brajev redak D4 zatvaramo izbornik i vraćamo se u aplikaciju.

 

 

Jednostavni dijalozi (komunikacijska polja) sadrže neki podatak te jedan do dva gumba za naredbe: "da", "ne", odnosno "U redu", "prekid". (Primjerice, prilikom sigurnosnog pitanja za brisanje).

Veći nam dijalozi pomažu pri izvođenju podešenja, upisivanju podataka ili odabiru funkcija. Ti dijalozi mogu sadržavati različite elemente koje ćemo opisati u nastavku.

Unutar dijaloga pomičemo seod jednog do drugog elementa

- naprijed s P-dolje ili B9B4B6,

- natrag s P-gore ili B9B1B3.

Do elemenata kojima je pridruženo neko slovo možemo izravno doći pomoću odgovarajuće slovne naredbe (brajev znak slova s lijevom palčanom tipkom), odnosno tako ih možemo odabrati.

U nekim se dijalozima s B9B3B5 može pozvati izbornik naredaba.

 

Dijalog se zatvara općom naredbom za prekid B9B7B8, D4 ili potvrdom gumba "Prekid".

 

 

Gumbi se na brajevom retku prikazuju s GN (gumb za naredbe). Pridružena se naredba izvodi pritiskom lijeve palčane tipke (B9), P-sredinu, D6 ili neke kursorske tipke (gumba). I gumbima mogu biti pridružena slova za odabir čiji se brajev oblik mora pritisnuti zajedno s lijevom palčanom tipkom.

 

 

Polja uređivanja (tekstualna polja) prikazana su na brajevom retku s TP (tekstualno polje/polje uređivanja). Nakon toga slijedi slovo za odabir i oznaka polja. Tu se može upisivati tekst. Postojeći ili već definirani tekst može se pretipkavati, brisati ili ispravljati.

U nekim dijalozima postoje tekstualna polja koja se ne mogu mijenjati budući da je njihova namjena samo prikazivanje određenih podataka.

 

 

Kontrolna se polja na brajevom retku prikazuju sa KP (kontrolno polje). Nakon toga slijedi stanje - ponekad i slovo za odabir - i oznaka. Stanje nam govori da li je kontrolno polje odabrano ili nije odabrano. Za promjenu stanja treba pritisnuti desnu palčanu tipku (B0), ili se pomaknuti udesno ili ulijevo. Stanje "odabrano" označeno je na brajevom retku slovom g u zagradama. Stanje "nije odabrano" prikazano je na brajevom retku "razmakom" u zagradama.

 

 

Popisna su polja na brajevom retku prikazana sa PO (popisno polje). Ponekad nakon toga slijedi slovo za odabir, potom trenutačni tekst popisa i u šiljatim zagradama (manji-veći) oznaka popisa. Pomacima udesno ili ulijevo dolazimo do ostalih elemenata popisa, odnosno mogućnosti odabira. Odabrani element popisa je aktivan.

U popisu do prvog elementa možemo doći naredbom B9B1B2B3B7, a do posljednjeg naredbom B9B4B5B6B8.

Do neke datoteke ili mape izravno i jednostavno se može doći tako da se brzo upiše barem jedan od njihovih početnih znakova.

 

 

Tekstovi i poruke sustava (sistemske poruke) ispisuju se na brajevom retku osmotočkastom kompjutorskom brajicom. Kursor se pojavljuje u obliku donje crtice (točkice 7,8). U obradi teksta njegov se prikaz može nakratko isključiti i uključiti s D6.

Na 18 slovnih mjesta prikazuje se uvijek dio teksta od prvih 18 znakova. Taj se dio može uvijek pomaknuti udesno ili ulijevo za 18 znakova (to se često naziva scrolling), kako bi se iščitali svi podaci (informacije).

Desnom srednjom tipkom za brajev redak (D5) pomičemo se udesno, odnosno naprijed, lijevom srednjom tipkom za brajev redak (D2) pomičemo se ulijevo, odnosno natrag. Na taj se način čitav tekst može u tišini pročitati. Istodobnim pritiskom obiju srednjih tipaka za brajev redak (D2,5) isključujemo i ponovo uključujemo govornu jedinicu.

Lijevom gornjom tipkom za brajev redak (D1) pomičemo se za jedan redak prema gore, lijevom donjom tipkom za brajev redak D3 pomičemo se za jedan redak prema dolje.

Pritiskom lijeve gornje i srednje tipke za brajev redak (D1D2) dolazimo na početak retka.

Lijevom srednjom i donjom tipkom za brajev redak (D2D3) dolazimo na kraj retka.

Desnom donjom tipkom za brajev redak isključuje se i uključuje prikaz kursora ili oznaka označenosti (točkice 7,8).

Kursor se dovodi na željeno mjesto pritiskom kursorske tipke (gumba) iznad znaka.

U izbornicima i dijalozima desnom donjom tipkom za brajev redak D6 odabire se element, a desnom gornjom tipkom za brajev redak D4 odabir se prekida, odnosno završava.

 

Kursorskim tipkama u izbornicima ili dijalozima možemo kliknuti na određene elemente i tako ih odabrati. U obradi teksta precizno se može doći na željeni znak kako bismo npr. za potrebe ispravljanja teksta tamo doveli kursor.

Istodobnim pritiskom tipke B7 s nekom kursorskom tipkom (gumbem) brišemo znak koji se nalazi na pridruženom mjestu.

 

 

U nastavku se ukratko opisuju najvažnija podešenja kao npr. glasnoća, brzina, visina glasa i odabir glasa čitanja:

1. Otvorite Prontov izbornik i odaberite element "Podešenja" i zatim element "Govor".

2. Odaberite element "Glas čitača". Tako dolazite u jedan dijalog. Odaberite, pomičući se udesno ili ulijevo u popisu, željeni glas.

3. Tekstualna polja pokazuju trenutačnu glasnoću, brzinu i boju tona. Nove se vrijednosti mogu upisati ili izravno, odnosno dobiti pomicanjem navigacijske tipke ulijevo ili udesno čime se postupno povećava ili smanjuje vrijednost tih parametara od 0 do 100%.

4. Nove se vriednosti potvrđuju s "U redu".

 

Glasnoća glasa čitanja ovisi i o odabranoj vrijednosti u dijalogu i o odabranoj vrijednosti za razinu glasnoće uređaja. Odabrana vrijednost za razinu glasnoće uređaja ista je za glasnoću govorne jedinice, datoteka MP3 reproduktora i Daisy čitača te zvučnih signala. Da bi se glasnoća glasa čitanja smanjila na prihvatjivu razinu u slučaju kada je glasnoća uređaja velika, moramo je smanjiti na nižu razinu (npr. 65) u dijalogu glasnoće za glas čitanja.

Govor se u većini slučajeva može uključiti i isključiti istodobnim pritiskom srednjih tipaka brajevog retka D2D5.

 

Glasnoća uređaja brzo se može mijenjati i pritiskom tipke S4 i neke brajeve tipke (pogledajte poglavlje 4). Kombinacijama tipaka S4+B3B7, odnosno S4+B6B8 postupno stišavamo ili pojačavamo zvuk.

 

 

Automatska pomoć daje kratke govorne podatke o izbornicima i dijalozima. Osobito je korisna za početnike budući da objašnjava odgovarjući element i njegove funkcije.

Automatsku pomoć čita sistemski glas različitom visinom - to je standardno podešenje.

Ako automatska pomoć nije potrebna ili ako se želi promijeniti visina glasa, otvorit ćemo Prontov izbornik sa S3, odabrati Podešenja/Govor/Automatska pomoć i u dijalogu napraviti potrebne izmjene.

 

 

U izbornicima, dijalozima ili pojedinim aplikacijama kontekstualna pomoć daje potrebne podatke o specifičnoj situaciji ili odabranom elementu. Daje podatke o vrsti elementa i njegovim svojstvima. Obavještava o svim postojećim skraćenim naredbama za konkretnu situaciju te daje sva potrebna objašnjenja i primjere.

Kontekstualna pomoć za odgovarajući element ili aplikaciju dobiva se istodobnim pritiskom brajevog znaka za upitnik i lijeve palčane tipke (B9).

 

Kontekstualnu pomoć čita sistemski glas, ali se može čitati i na brajevom retku. Za čitanje na brajevom retku koriste se središnje tipke brajevog retka D5 i D2. Za njeno ponavljanje donjim pomakom navigacijske tipke treba doći do gumba "U redu" i zatim se gornjim pomakom vratiti gore. Kontekstualna se pomoć zatvara aktiviranjem gumba U redu, pritiskom bilo kojeg kursorskog gumbića ili općom naredbom za prekid (B9B7B8). Nakon toga se vraćamo na položaj na kojemu smo bili kad smo pozvali kontekstualnu pomoć.

 

 

Priručnik je u Prontu pohranjen kao tekstualni dokument. Može se otvoriti u svakom trenutku rada s Prontom. Za otvaranje odgovarjućeg poglavlja postupit ćemo kako slijedi:

 

1. Otvorit ćemo Prontov izbornik kratkim pritiskom sistemske tipke S3.

2. Gornjim ili donjim pomakom navigacijske tipke dolazimo do izbornika "Pomoć" i pritiskom lijeve palčane tipke (B9) ili desnim pomakom navigacijske tipke otvaramo podizbornik. Izbornik "Pomoć" može se izravno otvoriti pritiskom slova "p" ili kombinacijom tipaka "p i B9B7B8".

3. Treba odabrati "Prontov priručnik", u kojemu se nalaze pojedina poglavlja priručnika.

4. Do odgovarujućeg poglavlja dolazi se gornjim ili donjim pomakom navigacijske tipke, a pritiskom lijeve palčane tipke (B9) ono se otvara. Otvara se editor (obrada teksta) s odabranim poglavljem.

6. Ako tekst želimo slušati, pritisnut ćemo lijevu palčanu tipku (B9) ili ćemo upotrijebiti neku od naredaba za čitanje koje su opisane u poglavlju 3.3.1. Za čitanje na brajevom retku koristit ćemo tipk D5 i D2.

 

Za otvaranje novog poglavlja priručnika kombinacijom tipaka "P i B9B7B8" treba pozvati izbornik "Pomoć" i odabrati "Protov priručnik". Otvorit će se podizbornik u kojem se željeni element može odabrati gornjim ili donjim pomakom navigacijske tipke, a otvoriti pritiskom lijeve palčane tipke (B9).

U Prontovom izborniku postoji posebna mogućnost za čitanje priručnika. Ako je prethodna radnja bila otvaranje nekog poglavlja priručnika iz Prontovog izbornika kako je to gore opisano te ako smo potom Prontov izbornik otvorili kratkim pritiskom sistemske tipke S3, doći ćemo na razinu izbornika gdje se nalaze ostala poglavlja priručnika. Gornjim ili donjim pomakom navigacijske tipke moći ćemo brzo odabrati koje drugo poglavlje. Ako u glavnom izborniku želimo doći do nekog drugog elementa, držat ćemo pritistuto sistemsku tipku S3 sve dok se ne pojavi viša razina.

 

Svako poglavlje otvoreno u priručniku osat će otvoreno sve dok ga ne zatvorimo.

Poglavlje možemo zatvoriti skraćenom naredbom ili tako da kratkim pritiskom S3 otvorimo izbornik naredaba, odaberemo "Datoteka" i potom aktiviramo gumb "Zatvoriti".