zaštitni znak udruženja  

domagojeva 27, zagreb

 
line decor
 
line decor
 
 
 
 
 3. UNIFICIRANA BRAJICA
 
Puno pismo i kratkopis za hrvatski i srodne jezike
Udruženje za unapređivanje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba objavilo je u svibnju 2014. udžbenik i priručnik za brajicu pod gornjim naslovom.
Priručnik je objavljen na brajici (199 stranica) i latinici. Obje se publikacije mogu nabaviti na našoj adresi, a cijena za brajično izdanje iznosi 1.000,00 kn i za ono na latinici 200,00 kn.
U nastavku objavljujemo naslovnicu spomenute publikacije te pregled sadržaja i predgovor.
 
UNIFICIRANA BRAJICA
 
Puno pismo i kratkopis za hrvatski i srodne jezike
 
Udžbenik i priručnik
 
U jednom brajevom svesku
 
Naklada i tisak na brajici i latinici
 
Udruženje za unapređivanje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba
Domagojeva 27
10000 Zagreb
 
Zagreb, 2006/2014. (199)
 
Priredio
Ivan Krznarić, prof.
 
Suradnici
Sead Muhamedagić, prof.
Robert Pugar, prof.
Zoran Rogić, dipl. iur.
Nataša Ivanišević, prof.
 
Korektorica
Barica Pugar, prof.
 
Oblikovanje i priprema za tisak
Iva Balaban, prof.
Ivan Krznarić, prof.
 
 
          Sadržaj
Predgovor
Pregled znakova brajice
 
Prvo poglavlje
Brajica - pismo za slijepe
 
Drugo poglavlje
Razlike između punog pisma i kratkopisa
 
Treće poglavlje
Kratice za glasovne skupine
1. Jednoznačne kratice za glasovne skupine
Pravila za kraćenje
2. Dvoznačne kratice
Pravila za kraćenje
3. Kratice za nastavke
a) Nastavci koji se    krate u svim riječima
      Pravila za kraćenje
b) Nastavci koji se    krate samo u višesložnim riječima
Pravila za kraćenje
 
 
Četvrto poglavlje
Kratice od jednog znaka za riječi
1. Kratice za riječi koje kratimo kraticama za glasovne skupine
2. Kratice za riječi koje kratimo početnim slovom, odnosno kraticama za prva dva slova
3. Kratice za riječi koje kratimo posljednjim ili karakterističnim slovom, odnosno kraticom za karakterističnu glasovnu skupinu
4. Kratice za riječi koje kratimo nekarakterističnim slovom ili znakom
 
Peto poglavlje
Kratice s predznakom
1. Kratice za riječi koje se sastoje od predznaka i početnog slova, odnosno kratice za prva dva slova
2. Kratice za riječi koje se sastoje od predznaka i posljednjeg slova, odnosno kratice za dva posljednja slova
3. Kratice za riječi koje se sastoje od predznaka i karakterističnog slova, odnosno kratice za dva karakteristična slova
4. Kratice za riječi koje se sastoje od predznaka i nekarakterističnog slova, odnosno nekarakterističnog slova ili znaka
Pravila za kraćenje
5. Kratice za nastavke
Pravila za kraćenje
 
Šesto poglavlje
Kratice od više znakova za riječi
1. Kratice za riječi koje smijemo kratiti samo kad stoje samostalno
Pravila za kraćenje
2. Kratice za riječi koje smijemo uvijek upotrebljavati
Pravila za kraćenje
3. Kratice za riječi kojima možemo dodavati prefikse
Pravila za kraćenje
4. Kratice za riječi kojima se mogu dodavati nastavci
Pravila za kraćenje
5. Kratice za neke pridjeve i priloge
Pravila za kraćenje
Pravila za kraćenje složenica
 
Sedmo poglavlje
Popis kratica za upotrebu pri pisanju
 
Osmo poglavlje
Popis kratica za upotrebu pri čitanju
 
Dodatak 1
Oblikovanje teksta i ostali standardi
Formatiranje brajevih zapisa
Naslovi i podnaslovi
Odlomci
Uvučeni tekst
Rubne bilješke
Pisanje pjesama
Prepisivanje knjiga s crnog tiska na brajicu
 
Dodatak 2
Matematički znakovi
 
Dodatak 3
Engleski kratkopis
   Popis kratica za upotrebu pri čitanju
 
Dodatak 4
Francuski kratkopis
   Popis kratica za upotrebu pri čitanju
 
Dodatak 5
Njemački kratkopis
   Popis kratica za upotrebu pri čitanju
 
Pogovor
 
         Predgovor
 
Kratkopis je sustav skraćenog pisma za slijepe koji je nastao iz potrebe da se glomazne brajeve publikacije koliko-toliko opsegom smanje, ali i zato da se poveća brzina čitanja pisma za slijepe. Razvijenije zemlje (Francuska, Njemačka, Sjedinjene američke države, Ujedinjeno kraljevstvo i dr.) stvorile su kratkopise za svoje jezike još krajem 19. stoljeća. Stvaranjem kratkopisa za hrvatski i srodne jezike u našoj se zemlji slijepi bave šezdesetak i više godina. Jedan od pionira na tom području je pok. Slijepi književnik Stanislav Šarić.
 
Ovaj kratkopis rezultat je višegodišnjeg rada Udruženja za unapređivanje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba (osnovano 1990.) i njegovih članova, nakon što je rad na ovom za sve slijepe koji se ozbiljnije bave poslovima za koje je neophodna pismenost, značajnom području potpuno zamro u svim školama za slijepe i najbrojnijoj organizaciji slijepih.
 
Izmjene u kratkopisu za hrvatski i srodne jezike bile su neophodne zbog potrebe prilagođavanja brajice obradi teksta putem osobnog računala. Najvažnije izmjene odnose se na pravila za kraćenje. Posljedica novih pravila za kraćenje je logičnije kraćenje, a u duhu gramatičkih i pravopisnih pravila hrvatskog jezika i bolja čitljivost teksta pisanog kratkopisom. Uvedeno je i nekoliko novih kratica za riječi koje se u hrvatskom jeziku relativno često javljaju.
 
Razumije se da je, zbog izmjena značenja određenih brajevih znakova, što je bilo uvjetovano već spomenutom prilagodbom standardne brajice kompjutorskoj brajici, bilo potrebno izmijeniti i značenja pojedinih kratica, a to se prije svega odnosi na novi znak za "lj" te okrugle zagrade.
 
Novina ovog priručnika je činjenica da on sadrži i nekoliko dodataka među kojima su i popisi kratica za upotrebu pri čitanju za francuski, engleski i njemački jezik. To će slijepim intelektualcima, studentima i učenicima znatno olakšati svladavanje stranih kratkopisa bez čijeg poznavanja nema pristupa vrlo bogatoj stručnoj i ostaloj literaturi na tim jezicima.
 
Ovo izdanje prošireno je s dva nova poglavlja: Pregled znakova brajice i Pogovor, a u dodatku Matematički znakovi iscrpnije je objašnjeno kako se u brajici pišu matematički zadaci, formule i sl.
 
Zahvaljujući prethodno rečenom, ova je publikacija podjednako korisna i kao priručnik za unificiranu i neunificiranu standardnu brajicu za hrvatski jezik (puno pismo).
 
Udruženje za unapređivanje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba izradilo je i hrvatsku osmotočkastu (kompjutorsku) brajicu i ostvarilo značajne rezultate u unifikaciji brajice za hrvatski jezik.

      Copyright 2005 UUOSSO, Zagreb