zaštitni znak udruženja  

Đorđićeva 20, Zagreb

 
line decor
 
line decor
 
 
 
 
 

Izrada taktilnih grafika i inkluzivno crtanje

Jens Bornschein i Denise Prescher
 
U izradi i korištenju alternativnih opisa slikovnih prikaza u udžbenicima za potrebe učenika u općeobrazovnim i stručnim školama susrećemo se s njihovim vlastitim ograničenjima. Upravo kad se radi o kartama i grafičkim notacijama, kakve su primjerice sheme raznih uređaja, od velike pomoći - uz verbalizaciju - može biti još i taktilna, pa čak i audio-taktilna tehnika. Ovo postaje moguće zahvaljujući dopuni nekog grafičkog prikaza verbalnim objašnjenjima koja - ako je to potrebno - korisnik može i poslušati. Tako se može izbjeći korištenje brajice u grafičkim prikazima.
 
U projektu Tangram na katedri za Interakciju čovjek-računalo Tehničkog sveučilišta u Dresdenu bavili smo se u protekle tri godine pitanjem kako bi se mogao poboljšati postupak pretvorbe grafike u taktilni prikaz. U tu svrhu na njemačkom govornom području anketirano je 27 institucija o njihovim postupcima za pretvorbu grafičkih u taktilne prikaze u dostupnoj literaturi i više od 100 korisnika oštećenog vida o njihovim iskustvima s taktilno-grafičkim materijalima.
 
Utvrdili smo da ustanove daju prednost uglavnom verbalizaciji slikovnih sadržaja i da tek u krajnjem slučaju izrađuju taktilne grafičke prikaze, što u praksi znači da to obično čine tek na zahtjev korisnika. Te poslove često ne obavljaju specijalno školovane stručne osobe nego laici, primjerice, školski drugovi ili kolege sa studija. Pritom se u 80 posto slučajeva koristi nabubrivi papir kao medij koji se širi, a zatim slijede brajični otisci i folija za vakuumsko izvlačenje sa po 55 posto. Nadalje, ustanove navode da im je za izradu jednog taktilnog grafičkog prikaza prosječno potrebno jedan do dva sata i da za to u prosjeku koriste četiri različita programa. I u visoko profesionaliziranim institucijama obično se samo ovlaš obavlja kontrola kakvoće izrađene taktilne grafike. Često se o problemima kvalitete razmišlja tek nakon dobivene povratne informacije od strane korisnika.
 
U sklopu istraživanja slijepi i slabovidni korisnici su - između ostalog - upitani što im predstavlja najveću poteškoću prilikom prepoznavanja grafika. Otprilike tri četvrtine anketiranih navelo je kao glavni problem prenatrpanost prevelikim brojem podataka. Kao ostale velike probleme gotovo polovica anketiranih navodi teškoće u razaznavanju objekata te eventualni gubitak orijentacije. Iz toga proizlaze zahtjevi korisnika za bitnom redukcijom kompleksnosti i taktilno jasno prepoznatljivim pojedinim elementima. Nadalje, kao slijedeći zahtjev eksplicitno se spominje potreba za korištenje malog broja unificiranih karakteristika oblika, vrsta crta, oznaka i legendi. Većina želi uz taktilni prikaz imati još i verbalni opis.
 
Da bi se poboljšala kvaliteta taktilnih grafičkih prikaza, projektom Tangram je predviđeno otvaranje radnog mjesta koje će timu videćeg grafičkog crtača i slijepog konzultanta omogućiti zajednički rad na dostupnosti i pristupačnosti taktilnih grafičkih prikaza. U tu se svrhu za izradu grafike koristio program LibreOffice. LibreOffice je besplatan Officeov paket, usporediv sa MS Officeom. Dio njega je aplikacija za grafiku koju već danas za izradu taktilnih grafičkih prikaza koriste neke ustanove. Zahvaljujući poboljšanju programa specijalnim se alatima pruža pomoć i videćem grafičaru, a istodobno i slijepom korisniku osigurava pristup crtaćoj plohi. Primjerice, videćem izrađivaču grafike treba dati na uvid i staviti na raspolaganje provjerene taktilne vrste crta, uzorke za popunjavanje i alate za dopunu audio-taktilnim podacima.
 
Dok videća osoba koristi miš, tipkovnicu i monitor, za nevizualno radno mjesto predviđena je taktilna ploča s iglicama HyperBraille razvijena za potrebe ovog projekta te audio i govorna jedinica. Kao grafički ulazni i izlazni uređaj ona omogućuje slijepom lektoru praćenje postupka nastajanja, davanje dovoljno rane povratne informacije o izradi pojedinih elemenata ili cjelovite kompozicije slike pa čak i aktivno te samostalno izvođenje promjena na grafičkom taktilnom prikazu. Sama ploča s iglicama je uređaj težine oko 5 kg i površine za prikaz od 120 puta 60 brajevih iglica koja je osjetljiva na dodir. Okolo je smješteno 36 prekidača koji omogućavaju različite naredbe. Ispod toga se nalazi navigacijska palica (tipka, poluga) (kakva se nalazi na Papenmeierovim brajevim redcima), prekidači klackalice, kursorski križevi i standardne tipke koje se mogu upotrebljavati i kao brajeva tipkovnica.
 
Na prikaznoj ploči taktilni se grafički prikaz po volji - povećavajući i smanjivajući ga - može potpuno i detaljno pretraživati. Za obradu elemenata stoje nam na raspolaganju slijedeće mogućnosti: slobodno pozicioniranje na prikaznoj ploči, promjene veličine i rotacije kao i prilagodba prikaza kontura objekata i njihovog popunjavanja različitim zadanim vrstama. Te se promjene izravno mogu reproducirati u realnom vremenu na taktilnoj ploči s iglicama. Osim toga mogu se reproducirati ne samo već unijete dodatne informacije putem prikazne ploče osjetljive na dodir, već se u slučaju potrebe one mogu izrađivati ili prilagođavati.
 
U već provedenim testovima pokazalo se da su slijepi lektori poboljšavali gotovo sve grafičke prikaze, pa čak i onda kad su ih izrađivali profesionalni grafičari.
 
Slijedeći cilj bio je slobodan i samostalan slikovni otisak za slijepe korisnike. Pritom smo na umu imali slijepe ljude ne samo kao korisnike grafičkih prikaza, nego i samostalne autore digitalnih grafičkih sadržaja. Zahvaljujemo Saveznom ministarstvu za rad i socijalnu skrb kao i svim sudionicima koji su nas tijekom projekta upoznavali sa svojim iskustvima i mišljenjima i koji su nam davali mnoge poticaje i sugestije. Svatko tko želi pomoći u daljnjim istraživanjima i smatra da su ostvareni rezultati relevantni i korisni može se slobodno prijaviti kao sudionik u testiranju u našim istraživačkim projektima, primjerice na našem institutu.
 
O autorima:
Jens Bornschein i Denise Prescher znanstveni su suradnici na Tehničkom sveučilištu Dresden. Na katedri Interakcija čovjek-računalo - između ostalog - oni obavljaju istraživanja na području nevizualne interakcije na taktilnim plošnim predočnicima (zaslonima).
 
 
      Copyright 2005 UUOSSO, Zagreb